Australia svibanj 1997.

 

Canberra, 2. lipnja 1997.

P O V J E R L J I V O

Can Vel     521-08-03/02-318/97

 

 

Dostaviti

 

MVP

n Kabinet mvp

n ured zamjenika

n II, IV,VII

 

Predmet: Sinteza događaja u Australiji u svibnju 1997.

 

Vanjska politika

 

Kineski vice-premijer Zsu Rongji, inače u kineskoj vladi zadužen za gospodarstvo, uporabio je svoj posjet Australiji za vrlo jasnu poruku da je s kineske točke gledišta gospodarstvo itekako povezano s politikom. Naglasio je da je po želji kineskog premijera Li Penga, stigao u Australiju, umjesto već zakazanog putovanja u “neke Europske zemlje”,  jer je stav tih zemalja glede pitanja ljudskih prava u Kini “duboko razočaravajući za Kinu”. Kina pak visoko cijeni potez Australije koja nije podržala rezoluciju UN u kojoj se ljudska prava u Kini ocjenjuju ugroženima. Međutim Australija ipak nije ostala pošteđena kineskih upozorenja. Zsu Rongji je nedvosmisleno izjavio da bi se Australijski kontakti s Taiwanom morali svesti na samo neslužbene i gospodarske. To je pak doista teško pitanje. Naime dobar broj članova australskog parlamenta, poglavito onih iz vladajuće koalicije, snažno podržava Taiwan kao demokratsku i kapitalističku zemlju. Howardova vlada u slučaju Taiwana dosta otvoreno podržava američku odluku o obrani Taiwana i oružjem ako to bude potrebno. Kineski vice-premijer je vrlo otvoren. Za nastavak sadašnje politike prema Taiwanu Australija će biti kažnjena gubitkom poslova s Kinom, ako promjeni svoje ponašanje u, za Kineze pozitivnom smislu, bit će nagrađena, koncesijama za vunu i željeznu rudaču, te otvaranjem vrata investicijama.

Dok u slučaju Taiwana Australija podržava USA na političkom planu, na gospodarskom planu ne želi bilateralnim sporazumima s Amerikancima ugroziti svoju poziciju unutar APEC-a (Asian Pacific Economic Cooperation). U svom godišnjem pregledu vanjske trgovine, američka je administracija nedavno objavila svoju namjeru za uspostavljanjem bilateralnih trgovačkih sporazuma s Australijom, Novim Zelandom i Singapourom, kao ključnim zemljama u regiji. Australijski ministar vanjskih poslova Alexander Downer, je demantirao da su Amerikanci Australcima tako nešto službeno predložili, te unaprijed odbio takvu mogućnost. “Za nas je jedino APEC u fokusu liberalizacije trgovine”, neuvijeno je izjavio Downer.

Da su Australci ipak jako otvoreni i zainteresiran za dotok vanjskog kapitala pokazali su vrlo razvidno u slučaju privatizacije svojih glavnih zračnih luka, Melbourn, Brisbane i Perth. U toj prodaji vrijednoj 3,4 milijarde AUD, glavni kupci su British Airways, Amsterdam Airport Schiphol i američki AGI.

Posjet njemačkog kancelara Kohla Australiji prošao je u sjeni praćenja izbora u Velikoj Britaniji i još jednog dokaza opsjednutosti Australije Azijom. Naime Howard je izjavio da “fokusiranje Australije na Azijsko-Pacifičko područje ne sprječava čvrstu suradnju Australije s Europom, odnosno Njemačkom. Kohl je pak ostao na uobičajenim frazama o produbljivanju gospodarske političke i kulturne suradnje. Gospodarske razgovore prepustio je u potpunosti brojnim njemačkim gospodarstvenicima, koji su doputovali zajedno s njim i razgovarali pojedinačno sa svojim postojećim ili potencijalnim australskim poslovnim partnerima. Najozbiljnija tema razgovora Kohl-Howard, bila je australijsko odbijanje pridruživanju svjetskom sporazumu o smanjivanju “učinka staklenika”. Upozorivši Australce da trebaju promijeniti svoj stav, ako ne žele izolaciju, Kohl je ipak preuzeo na sebe da će osobno pokušati predočiti u Europi australijske stavove i razloge za njih. Čini se da je i to donekle zadovoljilo australsku stranu, koja je inače izuzetno frustrirana približavanjem trenutka kad bi se Australija odbijanjem potpisivanja sporazuma, trebala pred licem svijeta formalno pokazati kao zemlja koja ne mari za okoliš.

 

 

Unutarnja politika

 

Aboridjinsko pitanje sve je češće na naslovnim stranicama tiska. To je trenutno sigurno tema koja najviše zaokuplja i vladu premijera Howarda i oporbu. Budući da sam bio nazočan na Aboridjinskom pokušaju internacionalizacije svog slučaja o toj temi sam napisao i posebno izvješće (Can Vel    521-08-03/02-302/97 od 22 svibnja 1997.) Nakon toga je u Melbourneu na Australijskoj pomirbenoj konvenciji premijer Howard izrazio osobno žaljenje zbog nepravdi koje su napravljene Aboridjinima, poglavito glede odvajanja djece od roditelja. Za vrijeme Howardova govora dvije stotine od 1800 okupljenih podiglo se na noge i okrenulo mu leđa. Aboridjini su totalno nezadovoljni Howardovim planom od 10 točaka. Isto tako su nezadovoljni jer im je ispriku uputio u svoje ime a ne u ime Vlade. Farmeri i rudari su pak nezadovoljni što je Howard uopće na ovoj konvenciji spominjao i branio svoj “10 točkasti” stav, jer “to nije bilo ni vrijeme ni mjesto”. Laburisti su pak iskoristili trenutak za još jedan napad na Howarda, i izražavaju mišljenje da se Howard doista trebao ispričati u ime Vlade. Laburistički prvak Kim Basley je u parlamentu slijedećeg dana otplakao svoje slaganje s Aboridjinima. Liberali se pak s dosta prava pitaju zašto mu suze na oči nisu došle za vrijeme 13 godišnje vladavine laburista koja je trajala do prošle godine.

            Zakašnjelo i nepotpuno Howardovo reagiranje na  pojavu One Nation Party Pauline Hanson, donijelo mu je još jednog neočekivanog protivnika - Johna Hewsona, koji je bio vođa liberalne stranke prije Howarda, a sad je ugledni gospodarstvenik. “Pauline Hanson je propast za Australiju, koja je mogla biti izbjegnuta pravovremenom reakcijom premijera Howarda”, izjavljuje Howardov prethodnik, koji se razvidno još nije odrekao političkih ambicija. Je li slučaj Hanson propast za Australiju ili ne pokazat će budućnost, međutim činjenica je da je ova gospođa postala najistaknutijom medijskom osobom. Dalekovidničke i krugovalne postaje i sve novine, pune su izvješća o njoj, njezinim nastupima, njezinim podupirateljima, te ogorčenim protivnicima, koji se ne ustručavaju ni od nasilja ni od prijetnji smrću. Zanimljivo je da se i narodnjaci Tima Fishera i Howardovi laburisti uz javnu ogradu od Pauline Hanson, koja ponekad zvuči i kao poziv na linč, često natječu u naglašavanju kako su neke njezine stavove - oni zastupali prije nje! Ipak stoji dojam da je najveća šteta Hansonici nanesena - od nje same! Dozvolila si je avanturu pojave u uglednoj dalekovidničkoj emisiji kanala 7 “60 minuta”. Za razliku od svojih govora koji su jednosmjerni, ovdje je bila prisiljena na dijalog, u kojemu je spretni reporter uspio pokazati kako njeni stavovi ne proizlaze iz činjenica već više iz straha. Možda je ksenofobija gospođe Hanson i ponešto utemeljena, ali je bilo sasvim razvidno da joj temelji nisu ni blizu toliko duboki koliko se gospođa Hanson trudi pokazati.

            Vlada predsjednika Howarda na djelu potvrđuje da joj stavovi gospodje Hanson ipak nisu tako daleki. Znajući da će mnogi povući usporedbu, ministar useljeništva Philip Ruddock je 20%tno planirano smanjenje broja imigranata za 1997-98 javno distancirao od stavova Hansonove i naznačio da je to samo odgovor na povećanu stopu nezaposlenosti. A to isto govori i gospođa Hanson!

            Još jedan vrući krumpir za Howarda je i reforma pristojbi. Za sad je Howard samo naglasio ciljeve reforme. Konkretni potezi nisu još sasvim jasni. Reforma mora generirati veću zaposlenost, potaknuti izvoz i osigurati veći životni standard, općenit je Howard. Proizvođači automobila prvi pokazuju nezadovoljstvo. Proizvođač samovoza Mitsubishi prijeti zatvaranjem svojih tvornica u Australiji ako se pristojbe nakon 2.000 godine smanje ispod 15%, jer bi na taj način njegove tvornice u Australiji prestale biti konkurentne.

            Ovaj mjesec je objavljen i australijski proračun za slijedeću financijsku godinu koja počinje od srpnja. Nema spektakularnih rezanja, više je u pitanju kozmetika. Rizničar Peter Costello je najviše vremena posvetio isticanju proračunskih poticaja na štednju građana, koja u Australiji nije na nekoj posebnoj razini. Costellu je posao pokvario premijer Howard, koji je govoreći o poticanju štednje smanjivanjem pristojbi na štednju, u zanosu isticanja vlastite vrijednosti, rekao kako osobno ne namjerava uporabiti te pogodnosti, što je oporba spremno prihvatila za omalovažavanje toliko isticanog poteza kojeg eto ni sam premijer neće prihvatiti!. Nezavisni analitičari ističu da je Costellov proračun više vođen oprezom i pragmatizmom, nego ideologijom. Oporba napada proračun kao izraz “nedostatka strategijskog promišljanja i vizije”. Zanimljivo je da se Australija i na području proračuna opet pokazuje izvjesnu “Hansonizaciju”. Vidljivo je to iz rezanja sredstava pomoći drugim zemljama. 1,43 milijarde dolara predstavlja najniži postotak dio nacionalnog prihoda, koji je ikad bio predviđen za tu namjenu. Siromašne afričke zemlje će  u tome biti najveći gubitnici.

 

 

 

       Autor:                                                                                                         Odobrio:

 

mr Željko Šikić                                                                                               dr Jozo Meter

      dipl ing                                                                                                       veleposlanik