The Croatian Community and Australian diversity

 

Canberra  7. travnja 1997.

P O V J E R L J I V O

Can Vel    521-08-03/02-237/97

 

Dostaviti

MVP

n II, VII

BILJEŠKA

 

o konferenciji “The Croatian Community and Australian diversity: Current Experience and Future Prospekts”

 

            Sažetak: Na Macquarie sveučilištu u Sydneyu održana konferencija “The Croatian Community and Australian diversity: Current Experience and Future Prospekts”. Željko Šikić otvorio konferenciju zajedno s prorektoricom Di Yerbury, sudjelovao u prigodnom “okruglom stolu”, te govorio na završnoj večeri. Savjetnica za kulturu  gospođa Tuga Tarle poslala referat, a konzulica gospođa Jasna Pavelić pročitala vlastiti referat.

 

 

4. i 5. travnja1997. sudjelovao sam na konferenciji “The Croatian Community and Australian diversity: Current Experience and Future Prospects” održanom na Macquarie sveučilištu u Sydneyu. Sponzor konferencije je bila Hrvatska fondacija za Australiu i Novi Zeland. Glavni organizator i duša cijele konferencije bio je profesor Luka Budak. Prije konferencije primljen sam od strane prorektorice sveučilita Di Yerbury i njezinih suradnika. Sastanku su bili nazočni i profesor Luka Budak, te voditelj hrvatskog krugovalnog programa na SBS-u Nenad Zakarija.  Gospođa Yerbury me primila s velikim zadovoljstvom i spomenula kako je sretna što je konačno prvi put sveučilište posjetio jedan službeni predstavnik Hrvatske. Raniji kontakti su bili na razini sveučilišta, pa je tako još za vrijeme bivše države potpisan protokol o suradnji Macquarie i Zagrebačkog sveučilišta. Složili smo se da bi unatoč izvrsnoj suradnji dvaju sveučilišta ipak bilo potrebito osvježiti ugovor, kako bi odražavao nastale bitne promjene na hrvatskom tlu.

Zatim smo gospođa Yerburi i ja otvorili konferenciju prigodnim govorima. Dvorana u kojoj se konferencija održavala ipak je bila prevelika za broj nazočnih. Pokazalo se još jednom da strateška pitanja i smjernice australijskih Hrvata iznesena na akademskoj razini ne mogu privući pozornost većeg broja naših ljudi, poput populističkih nastupa uz večere ili piknike, ili pak nogometnih utakmica. Uz predavače koji su došli poslušati jedni druge i predstavnike medija, publika se sastojala uglavnom od intelektualaca, koji su među Hrvatima u Australiji doista rijetki.

Teme konferencije su bile raznovrsne. Među referentima je bilo i nekoliko Australaca nehrvatskog podrijetla. Među njima je svakako najznačajnija osoba Paul Filing, član Saveznog Parlamenta.

U prvom predavanju, predavač fr Paul Stenhouse, premda je zvučao dobronamjerno, iznio niz neistina i nepreciznosti o našoj zemlji. Rekao je da se kod nas tek treba uspostaviti demokracija, da stranke ne postoje, da su izbori farsa, da se ljudi boje jer bi mogli biti uzapčeni zbog svojih uvjerenja. U stanci predviđenoj za pitanja opovrgao sam navedene zaključke fr Stenhousea. Očekivao sam ozbiljno sučeljavanje ali je gospodin Stenhouse prihvatio moje primjedbe ispričavajući se da ipak ne poznaje dovoljno situaciju u Hrvatskoj!

Član Saveznog parlamenta Paul Filing je bio u svom nastupu dosta općenit. I on je umjereno  kratko, manirom starijeg brata, ukazao na put kojim bismo trebali ići, da bi se zatim zadržao u okvirima rasprave o politici kao takovoj, što mu je razvidno tema koju inače rabi nastupajući na različitim mjestima i u raznim prigodama.

Optimizam i vjeru u budućnost pobudila je nazočnost nekolicine mladih predavača Hrvata i Hrvatica. Mlade studentice Hrvatice iz Melbourna su, uz pomoć folija, održale predavanje o svojoj asocijaciji, a student Macquarie sveučilišta Marko Milić je na šarmantan, ali nedovoljno znanstveno utemeljen način nastojao dokazati kako su Hrvatice i Hrvati u Australiji - skloniji promiskuitetu od američkih studenata!

Fra Gracijan Biršić je u svom nastupu bio najoštriji. Prozvao je javno Australijske Hrvate, da nakon uspostavljanja nezavisne Republike Hrvatske, nisu ispunili svoja obećanja glede povratka, već su počeli za svoju neodlučnost tražiti uzroke u  lošoj organizaciji naše države, u neprikladnoj administraciji, korupciji i sl.

U privitku šaljem preslik pregleda svih tema konferencije.

U večernjim satima prvog dana konferencije održan je okrugli stol. U stvari je to bilo sučeljavanje publike i izabranih predavača, kojima smo pridodani Paul Filing i ja. Nekolicina Hrvata je uporno, unatoč nazočnosti službenih australijskih predstavnika zahtjevala aktivnu ulogu našeg veleposlanstva u borbi za ime i prava hrvatskih nogometnih klubova, koji se prema najnovijim službenim australijskim zahtjevima i procesima sve više utapaju u australijski “melting pot”. Uz zahvalu našim ljudima zbog njihovog gorljivog hrvatstva kad je to bilo najpotrebnije, rekao sam kako diplomatski i konzularni predstavnici, kao strani državljani, mogu i smiju učiniti manje nego to mogu sami Hrvati - australijski državljani, putem ovdašnjih legalnih institucija sustava. Moj se odgovor razvidno svidio Paulu Filingu, ali je naišao na opću podršku i među nazočnim Hrvatima, tako da ga je na koncu prihvatila i grupica onih koja je pitanje i postavila. Već duže vrijeme, među Australijskim Hrvatima sve manji naboj u praćenju događaja u Hrvatskoj, objasnio sam sretnom činjenicom što je naša država uspostavljena i snažna pa se ovdašnji Hrvati o njoj više nemaju razloga brinuti na način kakav je bio u doba srbokomunističkog jarma ili pak za vrijeme domovinskog rata, te da trebamo moliti boga da tako bude i u budućnosti.

Na večeri nakon završetka konferencije održao sam prigodni govor. Pored mene i organizatora Luke Budaka, govorili su zamjenik premijera Novog Južnog Wallesa, pomoćnik saveznog ministra imigracije i dekan fakulteta.

Konferencija koja se održava svake četiri godine polučila je osnovni cilj - ostala je intelektualnim okupljalištem australijskih Hrvata i mjesto iznošenja i evaluacije različitih ideja i stajališta.

 

 

mr Željko Šikić

                dipl ing

 

 

privitak: preslik programa konferencije